Ručno zavarivanje metalnim lukom (MMA) je najfleksibilniji i jedan od najčešće korišćenih procesa elektrolučnog zavarivanja. Uključuje udaranje luka između prekrivene metalne elektrode i radnog komada.
Toplota luka topi osnovni metal i elektrodu koji se mešaju i formiraju, pri hlađenju, neprekidnu čvrstu masu. Centralna metalna elektroda ili žica za jezgro se ponašaju kao potrošni materijal, obezbeđujući dodatni metal za zavar.
MMA zavarivanje se može koristiti za spajanje većine čelika, nerđajućeg čelika, livenog gvožđa i mnogih obojenih materijala. Za mnoge blage i ugljenične čelike visoke čvrstoće, to je poželjna metoda spajanja.
Elektrolučno zavarivanje – MMA
111 RB REL – Elektroda rutilno bazična
MIG (Metal Inert Gas) zavarivanje: Ovaj proces koristi inertne gasove ili mešavine gasova kao zaštitni gas. Argon i helijum ili mešavine Ar/He su inertni gasovi i obično se koriste za MIG zavarivanje obojenih metala kao što je aluminijum. Inertni gasovi ne reaguju sa materijalom za punjenje ili zavarenom bazom.
MAG (metalno aktivni gas) zavarivanje: Ovaj proces koristi aktivne zaštitne gasove. Ovi gasovi mogu da reaguju sa dodatnim metalom koji se prenosi preko luka i zavarenog bazena, utičući na njegovu hemiju i/ili rezultirajuća mehanička svojstva.
131 MIG
135 MIG/MAG
Zavarivanje Al, Fe, Inox
U procesu TIG zavarivanja , luk se formira između zašiljene volframove elektrode i radnog predmeta u inertnoj atmosferi argona ili helijuma.
Mali intenzivan luk koji obezbeđuje šiljasta elektroda idealan je za visokokvalitetno i precizno zavarivanje.
Pošto se elektroda ne troši tokom zavarivanja, TIG zavarivač ne mora da balansira unos toplote iz luka dok se metal taloži sa elektrode za topljenje. Kada je potreban dodatni metal, on se mora posebno dodati u bazen za varenje.
141 fm1 TIG – Fe
141 fm3 TIG – Fe, SS
141 fm5 TIG – SS
141 fm23 TIG – Al
Gasno zavarivanje je postupak spajanja metala topljenjem i očvršćavanjem osnovnog i dodatnog metala pomoću plamena dobijenog sagorevanjem gorivog gasa.
Količina toplote oslobođena sagorevanjem, kao i najviša temperatura plamena, zavise od vrste gorivog gasa. Podrazumeva se da gorivi gasovi sagorevaju u struji kiseonika.
Plamenik zajedno sa gorionikom, bocama za skladištenje i crevima za dovod gasova, kao i pomoćnim i dodatnim uređajima, čini opremu za gasno zavarivanje.